Archives for posts with tag: HZZO
Inicijativu koju je skupa s farmako analizom uz javnu podršku stručnih institucija uputilo Zagrebačko dijabetičko društvo podržali smo Pismom roditelja (autor: Zrinka Babić) koje je priloženo inicijativi te člankom koji je objavljen na portalu Index.hr.

Pročitaj ostatak ovog unosa »

Prilmili smo odgovor HZZOa na Dopis Image

“Nositelj odobrenja je imao uvid i mogao je prihvatiti referentnu cijenu, što bi značilo ostajanje na osnovnoj listi lijekova Zavoda… S tvrtkom koja je Nositelj odobrenja za predmetne lijekove koji su stavljeni na dopunsku listu lijekova održani su sastanci u više navrata na kojima su upoznati s navedenom procedurom i tvrtka ima saznanja na koji način lijekovi mogu ponovno doći na osnovnu listu lijekova Zavoda…

…za stavljanje na hrvatsko tržište pena za doziranje humanog inzulina 0,5ji, možemo samo odgovoriti da u Zavodu do danas nije zaprimljen zahtjev za stavljanje na popis pomagala.”

Image

Stock photo Water Drop

Ministarstvu zdravlja i HZZO-u danas (10. veljače 2014.) smo poslali dopis kojeg navodimo u nastavku:

DOPIS

vezano na promjene na Osnovnoj i Dopunskoj listi lijekova te uvedene potrebne nadoplate za inzulin Levemir FlexPen i NovoMix 30 Penfill.

Ovim dopisom želimo podržati već upućene dopise Zagrebačkog dijabetičkog društva te Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kojima se zalažu za jednaku dostupnost inzulina po preporuci specijalista dijabetologa sukladno stručnoj procjeni i potrebi proizašloj iz praćenja pacijenta čiji život i kvaliteta života ovisi o terapiji inzulinom.

Prema mišljenju dijabetologa, iako su za većinu i u većini situacija terapije glarginom (Lantus) i detemirom (Levemir) podjednake učinkovitosti i sigurnosti, nekim osobama može više odgovarati jedna od navedenih. Također postoje pokazatelji da detemir (Levemir) ipak izaziva manje hipoglikemija u odnosu na NPH inzulin (Insulatard) i glargin (Lantus)* što je razlog preferiranja.

*J Haukka, F Hoti, P Erasto et al. Evaluation of the incidence and risk of hypoglycaemic coma associated with selection of basal insulin in the treatment of diabetes: a Finnish register linkage study, Pharmacoepidemiology and drug safety 2013. (u prilogu)

Kao primjer situacije preferiranja terapije Levemirom, odnosno ukazivanja potrebe za jednakom dostupnošću terapija navodimo i primljeno pismo:

“…Ja osobno sam dijabeticar 23 godine, od osme godine zivota. Lantus sam koristila dok mi specijalist nije savjetovao prelazak na Levemir. Iskreno, neku bitnu razliku nisam primjetila, seceri su uvijek odlicno regulirani. Ali ono sto mi je sada bitno je to sto sam trudna, a u trudnoci, prema rijecima dijabetologa ne smijem koristiti Lantus, nego iskljucivo Levemir. I nakon poroda, u vrijeme dojenja takodjer…“

Vezano na problem nedostupnosti pena za za doziranje humanog inzulina 0.5 jedinica od studenog 2012. godine na koji smo ukazali i dopisom poslanim 27.7.2013. godine, a zbog čega su roditelji oboljele djece prisiljeni iste tražiti i kupovati u inozemstvu, imamo zadnju informaciju proizvođača (Eli Lilly, dr. Željko Miličević) da su gotove sve predpripreme za stavljanje navedenog pena na hrvatsko tržište te podnjet zahtjev za stavljanje na listu ortopedskih pomagala. Od 15. veljače navedeni bi pen trebao biti dostupan u ljekarnama. Stoga podsjećamo na važnost brzog rješavanja ovog problema za oboljelu djecu i obitelji te upućujemo zahtjev za požurivanje procesa stavljanja na listu.

U nastavku je u cijelosti naveden odgovor HZZO-a na Dopis, za sada jedini odgovor koji smo primili.

“PREDMET: Jedinstvena mjerila za utvrđivanje invaliditeta

Poštovana,
Direkcija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (nastavno: Zavod) zaprimila je Vaš podnesak dana 30. srpnja 2013. godine vezano za jedinstvena mjerila za utvrđivanje invaliditeta i to u dijelu koji je u nadležnosti Zavoda u svezi kojeg Vas izvješćujemo slijedeće:
Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“ broj 85/08., 110/08., 34/11. i 54/13.- ZRRP) čije provođenje je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) propisano je da jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka prava na rodiljni dopust, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života.
Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja navedeno pravo može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena te nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta
(“Narodne novine”, broj 18/09. 25/09.) člankom 2. propisuje da se pod težim smetnjama u razvoju djeteta podrazumijevaju teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene djetetovoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe kod:
– oblačenja i svlačenja,
– obavljanja osnovnih životnih potreba (hranjenje, kontrola mokrenja i stolice),
– pokretanja tijela jer to nije moguće ni uz pomoć ortopedskih pomagala,
– hranjenja putem sonde ili gastrosome,
– samostalnog korištenja lijekova o kojima ovisi održavanje života,
– samostalnog korištenja posebne dijete koju, s obzirom na dob i na pokretljivost, moraju pripremati i davati zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj,
– obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti, zbog promjene osobnosti u ponašanju i u reakcijama s progresivnim oštećenjem u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju.
Smetnjama u razvoju djeteta smatraju se:
1. oštećenje vida,
2. oštećenje sluha,
3. oštećenje govorno-glasovne komunikacije,
4. oštećenje lokomotornog sustava,
5. oštećenje središnjeg živčanog sustava,
6. oštećenje perifernog živčanog i mišićnog sustava,
7. oštećenje drugih organa i organskih sustava,
8. mentalna oštećenja,
9. psihičke bolesti.

Težinu tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti kod djeteta utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo nadležne ustrojbene jedinice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje o navedenom donosi nalaz, mišljenje i ocjenu u sastavu i na način propisan općim aktom o sastavu, ovlastima i načinu rada liječničkih povjerenstava, a sve osnovom kriterija utvrđenih Pravilnikom o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta.
S obzirom na navedeno, a uvažavajući Vaše prijedloge i mišljenje koji se odnose na ujednačenost postupanja u postupku vještačenja, proizlazi da je zakonskom odredbom propisano kako se vještačenje potrebno za ostvarivanje prava iz ZRRP-ama provodi prema propisima ministra nadležnog za socijalnu skrb. Dakle, temeljem određenih dijagnoza bolesti djeteta jedan od roditelja  može ostvariti pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života odnosno pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, što ne mora biti temelj za ostvarivanje prava utvrđenih drugim propisima.
Za dio upita koji se odnosi na ortopedska pomagala (penovi za doziranje inzulina) i lijekove glede humanog inzulina, Vaš podnesak smo proslijedili na nadležno postupanje povjerenstvu za lijekove i povjerenstvu za ortopedska i druga pomagala koji razmatraju potrebu za uvrštenje pomagala odnosno lijekova na odgovarajuće liste Zavoda.

S poštovanjem.

Rukovoditeljica Službe za obvezno zdravstveno

osiguranje i normativnu djelatnost

Jasenka Pap, dipl. iur.”

Zagreb, 6. kolovoza 2013. godine