Vrtna terapija

Danas u parkiću s djecom čitam dm-ov časopis active beauty (broj 3 srpanj 2013.) i nađem članak Gimnastika u cvijeću.

Članak počinje:

“Glupi trče, pametni čekaju, mudri odlaze u vrt. Bengalski pjesnik, filozof, slikar, kompozitor, glazbenik i dobitnik Nobelove nagrade za književnosti Rabindranath Tagore spoznao je to još prije više od 100 godina. I doista, ako se redovito bavimo cvijećem i drvećem u prirodi, osobito onim koje smo sami i zasadili pa ga sami i njegujemo, odraz je to našega razumijevanja početne misli i našeg dalekosežnog razmišljanja. Radeći u vrtu, pridonosimo cvatu biljaka, ali i vlastitome zdravlju i ljepoti.

Kao na godišnjem odmoru. Plitko disanje i smanjene motoričke sposobnosti posljedica su dugotrajnog zadržavanja u zatvorenome prostoru. Prema nedavnim istraživanjima u Nizozemskoj već se nakon pola sata rada u vrtu smanjuje razina kortizola, a samim time i stresa, za oko 22 posto, dok koncentracija raste kao da smo na nekom kraćem godišnjem odmoru. Kretanje jača krvožilni sustav, ali i imunitet, ubrzava izmjenu tvari u organizmu, smanjuje opasnost od obolijevanja od dijabetesa, uklanja masnoće u krvi… Preventivna medicina rad u vrtu prihvaća kao učinkovitu zaštitu od civilizacijskih bolesti… Fritz Neuhauser… U svojim člancima pojašnjava kako se vrtni rad osobito pozitivno odražava na depresiju, strahove i emocionalna opterećenja, u akutnim stanjima, ali i preventivno. Kreativne aktivnosti i bavljenje biljkama potiskuju probleme i brige u drugi plan, a zamjetna postignuća pridonose osjećaju uspješnosti. Usput učimo jednu sasvim novu vještinu koja pridonosi našem općem blagostanju. Naime učimo se strpljenju. Poznato je da trava ne raste preko noći pa se, radeći u vrtu, učimo prilagođavati tempu prirode i pritom pronalazimo svoj vlastiti… Nadalje Nacionalni institut za srce, pluća i krv u SAD-u preporučuje 30 – 45 minuta dnevnoga rada u vrtu protiv pretilosti…”

A evo naših parcelica početkom srpnja na kojima učimo o zemlji, sebi i drugima, a zemlja nas pritom nagrađuje.